26jul2020 Predstavljam vam sela Zaplanja - Gornji Prisjan, Ravnu Dubravu, Veliki i Mali Krčimir i Semče

Ovaj kraj, na tromeđi babušničke, vlasotinačke i gadžinhanske opštine, može da bude veoma interesantan planinarima i istraživačima. Predstavlja potencijalnu polaznu tačku za odlazak u udaljeno babušničko selo Štrbovac, za obilazak Ropota - izvorišta misteriozne rečice i prirodnog fenomena čitavog kraja, kao i za uspon do nekih od najviših vrhova Suve planine.

Ovaj kraj se nikako ne može nazvati ,,pirotskim''. Od Pirota je udaljen skoro 60 km i potrebno je bezmalo sat i po vožnje da se do njega stigne. Ja sam to učinio 2. septembra 2018. i tada su nastale fotografije koje objavljujem u sledećem tekstu.

Prošao sam kroz Babušnicu, Ljuberađu i Modru Stenu, a zatim ispred Velikog Bonjinca skrenuo sa puta za Vlasotince i Leskovac, na put koji ovaj kraj povezuje sa Gadžin Hanom i Nišem:

Po prolasku pored nekoliko odvajanja za Veliko Bonjince i kroz Zavidince, poslednje babušničko selo u ovom kraju, kratko se ulazi na teritoriju opštine Vlasotince. Ovde, gde se ona kao trn zabija u teritoriju babušničke opštine, nalazi se selo Gornji Prisjan, a u njemu i most na Prisjanskoj reci, pritoci Vlasine. Upravo u Prisjansku reku se uliva Ropot, rečica koja dolazi sa jugoistočnih padina Suve planine, a koja praktično postoji samo u prolećnom delu godine i poznata je po prelepim slapovima.

Gornji Prisjan se nalazi u severnom delu opštine Vlasotince. Prema poslednjim podacima iz 2011, u njemu živi 163 stanovnika. Nekada je njihov broj bio mnogo veći - neposredno posle Drugog svetskog rata skoro 1000. Nešto južnije je selo Donji Prisjan, koje je nešto veće i brojnije. Ljudi iz leskovačkog kraja često ova dva sela nazivaju zajedničkim imenom ,,Prisjan''. Kao i pirotsko selo Prisjan, naziv imena ovih sela potiče od njihovog položaja u sunčanom, prisojnom kraju. U Zaplanju i Nišu uobičajeni naziv za ovaj kraj je ,,Drajčina Bara''.

Odmah iza Gornjeg Prisjana se ulazi na teritoriju opštine Gadžin Han i u selo Ravnu Dubravu:

Selo je prilično razuđeno. Od središta svoje opštine, varošice Gadžin Han, udaljeno je oko 26 km, a 45 km od Niša:

Evidentno je da su ovde sela veća od većine pirotskih. Ravna Dubrava je 2011. brojala tačno 300 stanovnika, a 1948 - 1232. Od ovog sela put produžava kroz Zaplanje, dolinom Kutinske reke, u pravcu Gadžinog Hana i Niša. U Niš se ulazi na raskrsnici sa semaforom koja se nalazi između Niške Banje i naselja Brzi Brod. Ravna Dubrava je prolazno mesto za avanturiste, najčešće bicikliste iz Niša, na zanimljivoj kružnoj turi oko Suve planine (Niš - Gadžin Han - Donji Dušnik - Ravna Dubrava - Zavidince - Modra Stena - Ljuberađa - Babušnica - Divljana - Bela Palanka - Crvena Reka - Prevoj Ploče - Niš), koja je dugačka preko 130 km. 

U Ravnoj Dubravi je skretanje sa glavnog regionalnog puta za selo Veliki Krčimir, koje se nalazi u podnožju Suve planine:

Do Velikog Krčimira ima oko 3 km puta. Kada sam ja ovde prolazio krajem leta 2018, prva deonica je bila veoma loša, a zatim je put kvalitetniji. Pogled na Suvu planinu je fenomenalan:

U centru sela sam ostavio automobil i krenuo u kratak obilazak. Upravo iz Velikog Krčimira se najlakše stiže u oko 5 km udaljeni Štrbovac, zabačeno suvoplaninsko selo u opštini Babušnica. Uzput se može posetiti izvorište već pomenute rečice Ropot. Severno od sela vodi put koji probija masiv Suve planine i vodi do Rakoša, Treštenog vrha i Pasarela. Njime se može preći Suva planina i sići u Bežište, Donju Koritnicu ili Divljanski manastir Svetog Dimitrija u opštini Bela Palanka. Sa svojih 555 m nadmorske visine, Veliki Krčimir može da posluži kao polazna tačka za osvajanje atraktivnih suvoplaninskih kota: Golemog vrha (1535 m), Litice (1683 m), Golemog stražišta (1714 m) i dr. Ambiciozniji i spremniji planinari odavde mogu i na Đordinu čuku (1735 m) i Trem (1809 m), najviše vrhove na Suvoj planini.

Veliki Krčimir je najveće selo u ovom delu Zaplanja. Pedesetih godina prošlog veka u njemu je živelo i do 1700 ljudi. Tada je počelo iseljavanje stanovništva, najviše u Niš kao veliki industrijski i administrativni centar južne Srbije, pa su 2011. godine popisana 335 stanovnika.

Moja najveća želja tog letnjeg jutra je bila da obiđem krčimirsku Crkvu Vaznesenja Gospodnjeg. Postoje priče da se tokom Prve velike seobe Srba, 1690. godine, pod vođstvom Arsenija Čarnojevića, jedan deo ljudi sa Kosova i Metohije naselio u ovom kraju, a delom i u suvoplaninskom delu opštine Babušnica koji se naziva i ,,Gornje'' ili ,,Lužničko Zaplanje'' (sela Štrbovac, Bogdanovac, Linovo, Dol, Brestov Dol, Ostatovica, Zavidince, Malo i Veliko Bonjince, Mezgraja, Modra Stena i Grnčar). Navodno u crkvi u Krčimiru postoje zapisi o tom naseljavanju.

Prateći putokaz, vrlo brzo sam se iz centra sela našao pred ulazom u crkvu:

Zanimljivo je da se ovde praktično nalaze dve crkve istog imena - Vaznesenja Gospodnjeg. Prva, novija, oduševila me svojom veličinom i lepotom. Potiče iz 1937. godine i poznata je po Petrovdanskom saboru koji se ovde održava u julu, kada se u njenoj porti sjati praktično čitavo Zaplanje:

Odmah pored nje je stara crkvica iz XVII veka, koja je 1841. godine bila stecište zaplanjskih ustanika tokom malo poznate i retko pominjane Zaplanjske bune protiv turskih zavojevača i njihovog zuluma, kada je ovaj kraj ostao bez mnogih muških glava. Dva zvona ove crkve poklon su kralja Milana Obrenovića. (https://negoslava.wordpress.com/2014/03/30/tragovi-pravoslavlja-u-zaplanju-crkve-vaznesenja-gospodnjeg-u-velikom-krcimiru/)

Nije bilo nikoga pa sam proveru navoda o događajima tokom Prve velike seobe Srba ostavio za neku drugu priliku. Nakon posete jednoj od najlepših seoskih crkava u ovom delu Srbije, uputio sam se do sela Mali Krčimir. Najkraće rastojanje između dva sela je svega 1.5 km, ali asfaltni put ide obilazno pa je njime udaljenost skoro dva puta duža:

U ovom selu se nisam zadržavao. I ono predstavlja mesto polaska planinara za osvajanje pomenutog suvoplaninskog prostranstva severno od sela:

Mali Krčimir je 2011. imao 256 stanovnika. Pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka bilo ih je do 500. Selo je poznato po proizvodnji kreča i krečanama koje se nalaze na Suvoj planini. U povratku iz ovog sela, na putu prema susednom Semču, video sam jednu ćumuranu:

Pored Semča sam prošao bez zadržavanja. U ovom selu su 2011. godine popisana 226 stanovnika, a 1948. godine - 802. Odavde je lep pogled na deo Suve planine iznad Velikog i Malog Krčimira, a malo dalje u pravcu severozapada su Trem i Sokolov kamen:

Kod sela Semče sam se ponovo uključio na glavni put u Zaplanju koji vodi ka Gadžinom Hanu i Nišu. U povratku prema Ravnoj Dubravi i Zavidincu, uživao sam u pogledu na venac Suve planine. Moja topla preporuka je da nekada, kada imate dovoljno vremena na raspolaganju, ovde prođete na putu za Niš ili u povratku za Pirot.

Trajanje relacije: oko 4h

Zahtevnost relacije: srednja (3/5)

Karakteristike: lep kraj na samom rubu Zaplanja i u podnožju Suve planine; fenomenalan pogled na planinski venac Suve planine i polazna tačka za njegovo osvajanje; veoma lepa i zanimljiva seoska crkva u Velikom Krčimiru

Rizici: -