22oct2026
Mesta u pirotskom kraju koja u svom nazivu sadrže reč ,,TRI''
Uglavnom su na Staroj planini i u dojkinačkom kraju. Jedno mesto je u ataru Toplog Dola i samom podnožju Midžora. Konačno, dva mesta iz ove priče se nalaze u sasvim drugom delu Pirotskog okruga i na padinama Suve planine. Preporučujem vam da ih posetite, ako ne do kraja ove, onda već s proleća naredne godine...
1. Tri čuke
Reč je o jednom od najupečatljivijih prizora i jednim od najlepših vrhova na Staroj planini. To su i jedni od najtraktivnijih vrhova za osvajanje od strane planinara, biću slobodan da kažem - u Srbiji. Dosežu 1933 m visine i nalaze se na glavnom grebenu Stare planine, na samoj srpsko-bugarskoj granici. Skoro podjednako su udaljene od nešto viših Vražje glave i Koprena. Najlepši pogled na Tri čuke pruža se upravo sa ova dva, takođe pogranična, vrha, ali i sa prevoja Beleđe, koji razdvaja slivove Toplodolske i Dojkinačke reke i vazdušnom linijom je udaljen oko 2.5 km.
Upravo su Beleđe najbolja polazna tačka za osvajanje Tri čuke. Obično se prvo ide na obližnju Vražju glavu (1934 m), a zatim prelepom grebenskom stazom, uz samu granicu, preko mesta Pavlov krst i Deanica, gde se nalaze ostaci stare vojne karaule iz doba Kraljevine Jugoslavije. Prva, najzapadnija čuka je po mom mišljenju je i najlepša, jer je njen vrh zaravnjen. Omogućava lep pogled na preostale čuke i da se isplanira dalja trasa kretanja. Idealna je za odmor i uživanje po lepom vremenu. Međutim, sam uspon na nju nije nimalo lak:
Svi koji su se peli na Tri čuke znaju da ih u stavri ima četiri i da su srednje čuke (druga i treća) praktično spojene. One su i najveće visine. Nekada je tu postojala tabla sa oznakom vrha i njegove visine, a Bugari tvrde da je upravo ovde bilo podignuto utvrđenje i da su tu svojevremeno (u XIX veku) boravili Panajot Hitov, bugarski hajduk, nacionalni revolucionar i vojvoda, i Vasil Levski, čuveni bugarski revolucionar i vođa borbe za oslobođenje Bugara od osmanske vladavine.
Zadnja čuka u nizu (najistočnija i najbliža Koprenu) je najatraktivnija za planinare - okomita je i navaljena na bugarsku stranu. Uspon na nju je najzahtevniji. Oni koji od nje nameravaju da produže do nekih 4 km udaljenog Koprena, treba da uzmu u obzir da je ova deonica vrlo kompleksna i naporna za prelaženje.
2. Tri kladenca - izvorište i vodopad na Dojkinačkoj reci
Jedan od izvorišnih kraka Dojkinačke reke nalazi se na prostranom Koprenskom platou, severozapadno od vrha Kopren i uslovno na oko 1870 m nadmorske visine. Upravo sa ovog mesta je jedan od najlepših pogleda na Tri čuke. To je jedan od najviših izvora u Srbiji, na kome vode ima tokom cele godine. Ima izgled rupa ispunjenih vodom, koje su međusobno povezane. Ove rupe se u stručnoj literaturi nazivaju uloke, a meštani ih zovu lokve i ima ih i nezavisno od samog izvorišta, u drugim delovima Koprenskog platoa. U toku dugih i sušnih leta, uglavnom su suve.
Tri kladenca se obično posećuju u sklopu uspona na Kopren. Kao što sam naveo, to može da se obavi iz pravca prevoja Beleđe, Vražje glave i Tri čuke, ali se obično izvodi iz drugog pravca, sa juga - preko mesta zvanog Klisura i Stražne čuke. Posebno su za planinare atraktivne staze kojima se na Koprenski plato i do izvorišta Dojkinačke reke dolazi sa vodopada Tri kladenca. Jedna od njih, koju sam isprobao, nosi naziv ,,Masna bandera''. To ime joj savršeno odgovara.
Isti naziv kao i izvorište Dojkinačke reke, nosi i prelepi vodopad koji se u odnosu na njega nalazi malo severnije i na skoro 250 m manjoj nadmorskoj visini (oko 1645 m). To je vodopad Tri kladenca, a često ga zovu i Arbinjski vodopad, po najlepšem delu doline Dojkinačke reke, koji je nekoliko kilometara nizvodno. Dugo je bio nepoznat široj javnosti i visok je oko 20 m:
Najbolje vreme za posetu ovom mestu je proleće tj. period maj-jun, kada je vodopad najbogatiji vodom. Kraj u kome se nalazi, u podnožju Tri čuke i Koprenskog platoa, lep je i u ostalim delovima godine, ali, naravno, u toku leta i s jeseni vodopad Tri kladenca zna i da presahne:
Inače, do njega se dolazi uz Dojkinačku reku, iz mesta Ladna voda na kraju Arbinja. Računajte da iz Dojkinaca imate rastojanje od preko 15 km i da će vam za njegovo prelaženje biti potrebna minimum četiri sata.
3. Tri kladenca - izvor ispod Midžora
Isti naziv kao i izvorište Dojkinačke reke i vodopad nizvodno od njega ima i jedno mesto u drugom delu Stare planine. To su Tri kladenca, izvorište Razdoljske reke, pritoke poznate Kaluđerske reke (na njoj je grandiozni kaskadni Kaluđerski vodopad) i Rekitske reke (jedne od dve sastavnice Toplodolske reke).
Do izvora Tri kladenca se najlakše dolazi sa puta koji vodi prema vrhu Midžora. Malo pre završnog uspona treba izdvojiti desetak minuta vremena i spustiti se do jednog od najviših izvora u Srbiji (na još većoj je visini u odnosu na istoimeno izvorište Dojkinačke reke). Zavoleo sam ga još prilikom svog prvog uspona na najviši staroplaninski vrh u Srbiji, pre više od 30 godina:
Ja sam do ovog mesta dolazio i dolinom, uz Razdoljsku reku, ali to je već neka druga i teža priča u odnosu na spust sa puta za Midžor. Od govedarnika u Razdolju do Tri kladenca treba, na svega 2 km rastojanja, savladati 550 m visinske razlike.
4. Tri lokve
Ovo je izletište koje se nalazi u samom ,,srcu'' Suve planine. Nisam siguran da je na teritoriji Pirotskog upravnog okruga, štaviše mislim da se nalazi na teritoriji opštine Gadžin Han, jer je stara zgrada na njemu poznata kao ,,zaplanjska mlekara'' (druga u nizu od sledeće dve fotografije). U svakom slučaju, na samoj je granici belopalanačke i gadžinhanske opštine. Do ovog mesta vodi dobar makadamski put iz belopalanačkog sela Bežište (oko 10 km). Uzput se prolazi skretanje za Rakoš, glavni izvor vode na bezvodnoj Suvoj planini. Tri lokve su na nadmorskoj visini od oko 1330 m i od Pirota su udaljene oko 36 km:
Tri lokve predstavljaju savršeno mesto za izlete i polaznu tačku za upoznavanje Suve planine. Ne samo da se nalaze u središnjem delu njenog 45 km dugog masiva, već predstavljaju i centar svih važnih zbivanja u ovom kraju. Sa njih se može na Pasarelo, Liticu i Golemo stražište, a putevi, osim u pravcu Bežišta, vode i do Divljane i Malog Krčimira. Ovde se sreću šumari, lovci, planinari, ljubitelji prirode, sve ređi stočari.
Ovo je i mesto očuvanja jedne lepe tradicije, a to je nadaleko poznati Vidovdanski sabor. Održava se svakog 28. juna i okuplja više stotina ljudi, uglavnom iz Zaplanja i okolnih belopalanačkih i babušničkih sela. Cilj je očuvanje uspomene na hajduke, koji su nekada bili brojni u ovom kraju. Nekada je ovde bilo i mnogo ovaca, vršili su se otkup i prerada mleka u sir i druge mlečne proizvode. Mlekara sa zadnje fotografije je radila do poslednje decenije XX veka.
Pored puta koji od Tri lokve vodi za Mali Krčimir (i dalje za Gadžin Han) nalaze se tri uvale, po kojima je mesto dobilo ime. Samo je središnja uvala dobrim delom godine ispunjena vodom i predstavlja pojilo za stoku koja u letnjem periodu boravi u ovom kraju. Ovde se mogu videti i ostaci čuvenih krečana u kojima su donedavno seljaci iz Malog i Velikog Krčimira proizvodili kreč:
5. Tri kamena iznad Ostatovice
Ovo je još jedno mesto na Suvoj planini, ali sa druge strane njenog glavnog venca u odnosu Tri lokve i na njenim jugoistočnim padinama, i to u opštini Babušnica. Selo iznad koga se nalazi ovo atraktivno mesto, Ostatovica, udaljena je od Pirota oko 54 km ili sat i po vožnje. Njegova popularnost među stanovnicima jugoistočne Srbije, ali i šire, velikom brzinom je rasla poslednjih godina:
Staza do Tri kamena je od Ostatovice odlično markirana, ali sam dolazak do ovog mesta na 890 m nadmorske visine nije lak. Izgled mesta, oblik i raspored vertikalnih stena, kao i fenomenalan pogled na okolinu, nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Niko pouzdano ne zna da li su Tri kamena tvorevina prirode ili delo ljudskih ruku:
Ja sam pobornik teorije da su Tri kamena isklesana od stena i da se njihovo postojanje može povezati sa rimskim utvrđenjem koje je nekada postojalo na vrhu Ostatovičkog kamena. Moguće da je u pitanju obredno mesto ili neka vrsta sunčevog sata koji je najavljivao početak godišnjih doba... Veruje se da je ovde postojao i četvrti kamen, koji je vremenom pao. Meštani od davnina ovo mesto zovu Devojački kamen ili Tri sestre. Navodno je ovde sebi život oduzela jedna devojka iz Ostatovice, nakon što su joj Turci ubili oca. Bilo kako bilo, ove priče dodatno potkrepljuju maštu ljudi i posetilaca Tri kamena, a samo mesto čine još mističnijim i zagonetnijim:

-0-1280x960.jpg)
-0-1280x960.jpg)
-0-1280x960.jpg)
-0-1280x960.jpg)
-0-1280x960.jpg)
-0-1280x960.jpg)
-0-1280x960.jpg)
-0-1280x960.jpg)
-0-1280x960.jpg)
_Nadmorska visina 1650 m-0-1280x960.jpg)


_Treći put sam ovde, poslednji 06-Jul-2019-0-1280x960.jpg)
_Ima malo vode, nedovoljno za punjenje flaša-0-1280x960.jpg)
-0-1280x960.jpg)
-0-1280x960.jpg)
_Tri lokve (9_52)_Centar svih zbivanja-0-1280x960.jpg)
-0-1280x960.jpg)
-0-1280x960.jpg)
_Prva od tri uvale-0-1280x960.jpg)
-0-1280x960.jpg)
-0-1280x960.jpg)


-0-1280x960.jpg)
-0-1280x960.jpg)
-0-1280x960.jpg)

.jpg)

.jpg)


















